Naslovna » Fontana zdravlja » Tijelo, um i duša » Bolest sjedenja – moderna epidemija

Bolest sjedenja – moderna epidemija

Više od pola dana provodimo u stolcu ili naslonjaču. Sjedimo dok jedemo, radimo, učimo, čitamo, odmaramo se, gledamo televiziju… Iako nam se čini da tako čuvamo svoje tijelo, u stvari mu štetimo. Odlučimo li skratiti vrijeme koje provodimo sjedeći, mogli bismo poboljšati – ali i produžiti svoj život!

Unazad dva desetljeća automobili koje vozimo sve su luksuzniji, a fotelje iz kojih pratimo vijesti o događajima u svijetu sve su udobnije. Mi se pak sve manje tjelesno naprežemo i rjeđe koristimo noge, a sve dulje vrijeme kroz dan sjedimo. Za razliku od znanstveno fantastičnih filmova u kojima nam izvanzemaljce (IT), vjerojatno zbog visoke inteligencije prikazuju kao bića velikih glava i sićušnog tijela, mi bismo u budućnosti mogli postati populacija velike stražnjice i krhkog zdravlja. Mnogi od nas naime gotovo od jutra do mraka sjede: što za radnim stolom na poslu što opuštajući se kod kuće. Moderan stil života gotovo nas je potpuno oslobodio fizičkog rada, ali nas je zato suočio s nekim novim, neočekivanim tegobama.

SJEDENJE NAM ODUZIMA GODINE ŽIVOTA

POZNATO JE DA VIŠE OD POLOVICE SVOGA ŽIVOTA PROVEDEMO U MIROVANJU – BILO U KREVETU ILI STOLCU – A TO NAM SKRAĆUJE GODINE ŽIVOTA

Već dulje vrijeme liječnici svih profila ističu loše strane naše neaktivnosti, a u prošloj 2012. godini objavljeno je i više istraživanja koja dokumentiraju takav njihov stav.fotelja

Američki znanstvenici su čak došli do zapanjujućeg otkrića: ne samo da dugotrajno sjedenje povećava rizik za pojedine bolesti, nego i ono samo po sebi predstavlja ozbiljan zdravstveni problem!

Stoga su ga kolokvijalno nazvali bolest sjedenja, a svoje istraživanje objavili u znanstvenom online magazinu BMJ Open.

Poznato je da više od M polovice svoga života provedemo u mirovanju – bilo u krevetu ili stolcu – a to nam skraćuje godine života. Kada bismo sjedenje u stolcu sveli na manje od tri sata dnevno, mogli bismo produljiti životni vijek za dvije godine – tvrde ovi znanstvenici. Ako bismo uz to još i skratili vrijeme gledanja televizije (što također mnogi rade sjedeći na stolcu ili zavaljeni u naslonjač), dobili bismo još 1,4 godine života. A poboljšali bismo i njegovu kvalitetu.

VIŠE SE ŠTEDIMO, VIŠE STRADAMO

Paradoksalno, umjesto da nam maksimalna pošteda tijela donese priželjkivanu korist ona narušava naše zdravlje. Fizijatri i fiziolozi to tumače činjenicom da ljudsko tijelo nije stvoreno za mirovanje jer nam je za uredno funkciniranje tjelesnih organa potrebna umjerena, svakodnevna fizička aktivnost. Doktor Peter Katzmarzyk sa Pennington Biomedical Research Center na Lou-isiana State University Sistem, koji je ujedno sudjelovao u ovom najnovijem otkriću, tumači kako dugotrajno svakodnevno sjedenje ugrožava zdravlje. Prema njegovim riječima, sjedenje djeluje na nas gotovo jednako štetno kao debljina ili pušenje!

Naucno istraživanje temelji se na podacima američkog National Health and Nutrition F.xamination Sur-vey za period 2005. do 2006. godine te period 2009. do 2010. godine -ali i analizi pet studija provedenih na 167.000 odraslih Amerikanaca. Sve studije su proučavale vezu dugotrajnog sjedenja i pojavu smrti iz bilo kojeg razloga.bolestsjedenja

Istaživanje je otkrilo, prema navodima drugog znanstvenika dr. Scotta Kahana sa National Center for VVeight and VVellness iz VVashin-gtona, da – „Nezavisno od tjelesne težine i nezavisno od fizičke aktivnosti, kao i svih drugih ponašanja povezanih s dugotrajnim zdravstvenim problemima: što više sjedimo to je vjerojatnije da će se našem tijelu događati loše stvari”. Pokazalo je dakle da nas višesatno svakodnevno sjedenje ugrožava.

*

POZOR
Dugo sjedenje je za nas loše, kao i svako drugo pretjerivanje. Ono samo po sebi negativno djeluje na naš organizam: usporava metabolizam i otežava sve tjelesne funkcije.

Ne čudi onda da se bolje osjećamo, čim se dignemo iz stolca i pokrenemo. Srećom, to ujedno znači da ne moramo drastično promijeniti stil života -nego si već malim promjenama u svakodnevnom ponašanju možemo pomoći.

Primjerice, dovoljno je da se svaka dva sata udaljimo od radnog stola ili kompjutera i napravimo par koraka ili laganu vježbu za istezanje tijela, tijekom pauze na poslu možemo prošetati pet minuta, a tv-programe ne moramo mijenjati pomoću komandera nego ustati iz fotelje pa to učiniti na samom televizoru. Također, pri odlasku u kupovini u neki od shopping centara možemo koristiti stube umjesto pokretnih stepenica, a na posao odlaziti javnim prijevozom a ne vlastitim autom i sl.Izvor: ZdravljeIQ

Astro Tarot Centar