Naslovna » Fontana zdravlja » Savjeti za duže i bolje pamćenje

Savjeti za duže i bolje pamćenje

NEKI SE VEĆ SA 30. UČESTALO POČINJU PITATI gdje su im ključevi od automobila, kamo su stavili tv-komander ili kad su se dogovorili naći s prijateljima, dok druge pamćenje dobro služi i u 70-ima

Naš mozak naravno nije mišić, kao što je to drugi vitalni tjelesni organ – srce, pa ipak i njega možemo vježbanjem nabildati. Fitness za mozak nije dobar vic i više znanstvenih studija pokazuje kako naše sive moždane stanice trebaju i vole izazove i svakodnevne treninge. Takvim vježbanjem možemo povećati mentalni kapacitet te onda zabljesnu-ti u važnoj situaciji, primjerice ispitu na fakultetu, poslovnom razgovoru, društvenim kvizovima. A možemo i omogućiti našim moždanim kotačićima da nastave besprijekorno funkcionirati do duboke starosti.

Naša poznata neurologinja prof. dr. Vida Demarin koja se cijeli niz godina predano bavi mozgom, navodi kako taj organ još uvijek nismo do kraja dešifrirali – iako smo unazad 20-ak godina došli do izuzetno važnih saznanja. Tako će nas vjerojatno znanstvenici i dalje iznenađivati otkrićima o mozgu. Možda je na tom tragu i najnovija studija, objavljena ove veljače u znanstvenom magazinu Neurology.
pamtite
ŠOKANTNO NOVO OTKRIĆE?

Studija je pokrenuta sa ciljem otkrivanja uloge antioksidansa u jačanju tjelesnog imuniteta, sprečavanju dege-nerativnih i zloćudnih bolesti te zaštite mozga od gubitka mentalnih sposobnosti (demencije), npr. Alzheime-rove bolesti. U njoj je sudjelovalo gotovo 5.400 osoba starih 55 ili više godina, čije su prehrambene navike i zdravst%reni status pratili znanstvenici tijekom 14 godina. U tom periodu je kod 600 ispitanika ili dijagnosticirana demencija ili su imali moždani udar. Na opće iznenađenja – ti su ispitanici koristili velike količine antioksidansa. Tako se nametnuo zaključak da nema razlike u riziku za moždani udar ako uzimamo velike ili male količine antioksidansa.

Znači li to da sve dosadašnje priče o blagotvornom djelovanju antioksidativnih vitamina i minerala možemo baciti u koš za smeće? Neke je ta pomisao bacila u očaj, jer znači da smo sve novce koje smo dosad dali za nabavku voća, povrća ili antioksi-dativnih suplemenata – u stvari bacili u vjetar. Nema mjesta očaju, tumači dr. sc. Elizabeth Devore sa Harvard Medical Scool iz Bostona, jer mozak ne funkcionira „po principu kvantitete, nego kvalitete”.

To znači da mu je od ukupne količine antioksidansa, puno važnije koje točno koristimo. Mozgu gode vitamini E (pomaže sprečavanju depresije) i C (koristan je u zaštiti od inzulta). Ima ih različitoj hrani, no što se mozga tiče prednost bismo trebali dati bobičastom voću – primjerice jagodama i borovnicama. U studiju koju je ova znanstvenica objavila 2012. godine – ovo voće može usporiti pad mentalnih sposobnosti kod starijih osoba za čak 2,5 godine.

KVALITETA UVIJEK ISPRED KVANTITETE

Što pouzdano znamo? Pretjerane doze stresa, alkohola i cigareta štete mozgu. Ne prijaju mu ni rutinski zadaci koje obavljamo automatski, bez razmišljanja. Zato mu pojedine prehrambene tvari i svakodnevna aktivnost, koja aktivira moždane stanice – itekako gode. Želimo li ga dovesti u fit formu i takvim održati niz desetljeća, dakle mozak trebamo pravilno hraniti i vježbati.

HRANA

Mozgu su potrebne: masnoće (ali ne bilo koje nego nezasićene masne kiseline, posebno omega-3), bjelančevine (preciznije, aminokiseline), šećeri (po mogućnosti složeni šećeri, tj. složeni ugljikohidrati) te antioksidativni vitamini i minerali (mikroelementi).
ocuvanje-mozga
NEZASIĆENE MASNOĆE su osnovni gradivni element membrana (opni) svih živčanih stanica – naime, svaka je ta membrana sastavljena od dvostrukog sloja molekula masti.

Nedostatak nezasićenih masnih kiselina stoga dovodi do promjena živčanih stanica, što se održava na funkconiranje mozga.

Najpoznatiji i najdostupniji izvor omega-3 kiselina su sjemenke, ulja sjemenki te orašati plodovi. Drugačije rečeno, jedemo li sjemenke buče, lana, sezama, zelene ili crne masline, orahe, bademe ili lješnjake te koristimo maslinovo, sucokretovo, bučino ulje – mozak će nam biti zahvalan.

BJELANČEVINE su sastavni element živčanih prijenosnika (neurotransmitera, tvari koje prenose živčane signale) te su neopohodne za nesmetani prijenos informacija u mozgu. Ako ne konzumiramo dovoljno bjelančevina mozak može sporije raditi. Stoga bjelančevine trebaju činiti 12% do 18% od ukupnog dnevnog unosa hrane, a osim u mesu značajne količine nalaze se u mlijeku i mliječnim proizvodima, soji, grahu tj. svim grahoricama.

ŠEĆERI su izvor energije neophodne za odvijanje svih staničnih procesa, a prednost bismo trebali dati složenima, kojima su primjerice bogate integralne žitarice (integralna riža, tjestenina,kruh)

Oni se sporo apsorbiraju pa ne Izazivaju nagli skok šećera u krvi a pritom još predstavljaju dugotrajni izvor energije.

VITAMINI I MINERALI pomažu normalnom radu mozga, a pojedini svojim snažnim antioksidativnim djelovanjem čuvaju moždane stanice od oštećenja.

Kao korisne minerale za naše bolje mentalno funkcioniranje stručnjaci navode: kalij i kalcij. Medu vitaminima posebno izdvajaju one izrazitog antioksidativnog učinka: vitamine C, E i A. Tako ispada da se u jelovniku za bolji rad mozga, trebaju naći i citru si i bobićasto voće, ali I mrkva, peršin, rajčica, buć a.pametna_biljka_ginkgo
BILDANJE PREMA ŽELJI

Nakon što ga nahranimo, mozak trebamo i pokrenuti. Šetnja prirodom, mnogima zvuči kao šaljiva doskočica za bolji rad mozga – no ima itekako smisla.

JEDNOSTAVNIJE METODE

S jedne strane šetnja nas rješava stresa, a s druge snabdjeva kisikom neophodnim za rad svih pa tako i moždanih stanica.

No šetnja može imati još prednosti, dok Šetamo novim predjelima ili neuobičajenim putevima razmišljamo kuda ćemo stići, donosimo odluke, suočavamo se s nepoznatim situacijama… drugačije rečeno: tjeramo mozak da se napreže I ostane u formi.

BEZ RUTINE Promijenimo li rutinu u odlasku i dolasku s posla, postići ćemo isti učinak. Jednako
kao i kada promijenimo ruku kojom otvaramo vrata, brišemo prašinu ili peremo zube ili se češljamo. Svaka nova ili neuobičajena radnja predstavlja izazov za mozak.

OD UČENJA DO KRIŽALJKI Maksimalno njegovoj formi pridonosi svakodnevno usvajanje te provjera novih znanja, primjerice učenje napamet naslova III dijelova sadržaja Iz drage nam literature (možda neke pjesme), učenje stranog jezika ili igranje šaha, rješavanje križaljki.
muski-zenski-mozak
Osim ovih jednostavnih i poznatih načina poboljšavanja funkcija mozga, sve češće se spominje i „žešće” aktiviranje, kakvo je zorno prikazano u filmskom hitu – Zadatak: Uhvatite Šakala. Nama doduše nije potrebna briljantnost kakva se pripisuje razvikanim junacima špijunskih filmova, pa nam koristi već pojačani dnevni trening mozga usmjeren na poboljšanje: zapažanja (percepcije), kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, logičnog i strukturalnog ramišljanja te sposobosti verbalnog izražavanja.

ZAPAŽANJE možemo trenirati, primjerice dok se vozimo javnim prijevozom ili smo sjeli popiti kavu u nekom kafiću. Dovoljno je da 10-ak sekundi pažljivo promatramo neki predmet, osobu ili prostor, zatim skrenemo pogled i nastojimo se sjetiti kako točno izgleda promatrani predmet / osoba / prostor.

KRATKOROČNO PAMĆENJE dobro vježba učenje napamet sadržaja koje smo jednom pročitali, poput cijena pet do 10 pa i više artikala iste namjene na policama dućana.

DUGOROČNO PAMĆENJE možemo popraviti ako se, primjerice navečer podsjetimo tih istih cijena te ih zapišemo na papir – sutradan naravno trebamo u dućanu provjeriti jesmo li ih dobro upamtili.

LOGIČNO RAZMIŠLJANJE možemo unaprijediti tako da stvaramo vlastite sisteme koji će nam omogućiti lakše usvajanje neke informacije ili obavljanje radnje – recimo kupovine različitih namirnica. To možemo učiniti tako što ćemo namirnice „logično razvrstati”, primjerice po namjeni (potrebne za doručak, odnosno ručak ili večeru) ili koje su za jelo, a koje održavanje higijene i si.

STRUKTURALNO RAZMIŠLJANJE, odnosno zaključivanje poboljšat ćemo ako vježbamo na različite načine povezati dvije cjeline, primjerice rečenice ili dijelove teksta. Ili, možemo nabaviti slagalicu, odnosno puzzle te ih nastojimo složiti u što kraćem vremenu.

 VERBALNU ili sposobnost preciznog govora ili korištenja pisanih riječi također možemo nabildati, ali nam je za to potrebno kratkoročno i dugoročno pamćenje. Primjerice, za poboljšanje govorne sposobnosti možemo ujutro prepričati vijesti koje smo upravo čuli na radiju, a povećanje sposobnosti pismenog izražavanja – taj isti sadržaj napisati na papir ili neki dokument te pohraniti u kompjuter. Za dugoročno pamćenje, iste ove vijesti možemo prepričati, odnosno zapisati navečer.

Autor: ZdravljeIQ

Astro Tarot Centar